Imibare y’Ubushakashatsi ku Miterere y’Abaturage n’Ubuzima (DHS) igaragaza ko mu mwaka wa 2010, igipimo cy’abakobwa bafite hagati y’imyaka 15 na 19 bamaze gusama cyangwa kubyara cyari hafi ya 5%–6%. Mu bushakashatsi bwa 2014–2015 cyarazamutse kigera hafi ya 6%–7%, naho mu bushakashatsi bwa 2019–2020 kikaba cyari hafi ya 5%–7%.
Mu isesengura ry’imibare y’Ubushakashatsi ku Buzima bw’Abaturage n’Imyororokere ryakozwe n’Ikigo cy’Igihugu cy’Ibarurishamibare (NISR) binyuze muri DHS, ndetse rishyigikiwe n’isesengura ry’imiryango mpuzamahanga yita ku buzima (WHO), bigaragara ko igipimo cy’inda z’abangavu gishobora kuba kiri hagati ya 7% na 8% mu myaka ya vuba, ibintu bishimangira izamuka ry’inda ziterwa abangavu mu Rwanda.
Abakurikirana ibijyanye n’uburere n’ubuzima bw’urubyiruko bavuga ko inda ziterwa abangavu zigira ingaruka zikomeye ku mibereho yabo, zirimo kuva mu ishuri imburagihe, ibibazo by’ubukungu, ndetse n’ingaruka ku buzima bw’umubyeyi n’umwana.
Ubushakashatsi bwa Felix Nduhuye na bagenzi be bwasohotse mu 2024 bugaragaza ko inda z’abangavu zikomeje kuba ikibazo cy’ubuzima rusange mu Rwanda.
Ku rundi ruhande, Nshutiyukuri Claudine, umushakashatsi mu buzima bw’imyororokere, mu bushakashatsi yakoranye na bagenzi be bwasohotse mu 2025, agaragaza ko ubukene, ubumenyi buke ku buzima bw’imyororokere n’ihohoterwa rishingiye ku gitsina biri mu mpamvu zikunze gutera inda z’abangavu, ndetse ko izi nda zifite ingaruka zirimo kuva mu ishuri, kwiheba no kwangwa n’imiryango.
Izi nda kandi zishobora kugira ingaruka ku ntego igihugu cyihaye zo guteza imbere uburezi bw’abana b’abakobwa no kongera uruhare rwabo mu iterambere ry’ubukungu n’imibereho myiza.
Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Buzima (WHO) rivuga ko inda z’abangavu zishobora kudindiza iterambere ry’igihugu binyuze mu kugabanya umubare w’abakobwa barangiza amashuri, kugabanya uruhare rwabo mu bukungu, ndetse no kongera ubukene mu miryango.
Nubwo inzego za Leta n’abafatanyabikorwa bazo zikomeje gushyira imbaraga mu bukangurambaga bwo kwigisha urubyiruko ubuzima bw’imyororokere no gukumira inda zitateganyijwe, imibare igaragaza ko hakiri urugendo kugira ngo iki kibazo kigabanuke ku buryo bugaragara.
Isesengura ry’iyi mibare ryerekana ko kuva mu 2010 kugeza mu myaka ya vuba, ikibazo cy’inda z’abangavu kitagumye ku rwego rumwe gusa, ahubwo cyagaragaje ubwiyongere, aho igipimo cyavuye hafi ya 5% kikagera hafi ya 8%.
Ibi byerekana ko hakenewe gukomeza no kongera ingamba zo kurinda abangavu no kubaha amakuru n’ubumenyi bibafasha gufata ibyemezo byiza ku buzima bwabo bw’imyororokere.
Mu gace ko mu Mujyi wa Kigali, umukobwa twahinduriye izina tumwita X avuga ko ubuzima bwe bwahindutse nyuma yo gusama atabiteguye. Yagize ati: “Nari nkiri mu mashuri yisumbuye, nari mfite inzozi zo kuzaba umwarimu. Ariko nasanze ntwite, bidindiza amashuri yanjye. Byambereye intangiriro y’ubuzima butari ubwo nari niteze.”
Hari n’uwo twise Diane na we uvuga ko yahuye n’igitutu gikomeye cy’umuryango n’inshuti ze nyuma yo gusama. Yagize ati: “Byarambabaje cyane, numvaga nta cyizere cy’ejo hazaza mfite. Ariko nyuma naje kubona ko hari abandi banyuze mu bibazo nk’ibi, bituma ntangira gushaka uko nongera kwiyubaka.”
Undi mukobwa na we wo mu mujyi wa Muhanga avuga ko atari afite amakuru ahagije ku buzima bw’imyororokere, kandi ko gutinya kubiganiraho byatumye afata ibyemezo atatekerejeho neza, bimuviramo gusama.
Mu rwego rw’iterambere ry’igihugu, imibare igaragaza ko abagore bamaze kugira uruhare rukomeye mu bukungu n’imibereho myiza. Nk’uko Ikigo cy’Igihugu cy’Ibarurishamibare kibigaragaza, igipimo cy’abagore bari mu kazi kigeze hafi ya 55% kugeza kuri 56% mu myaka ya vuba, kikaba cyaragendaga cyiyongera ugereranyije n’imyaka yashize.
Ibi byerekana ko abagore bamaze kuba igice gikomeye cy’abagira uruhare mu musaruro w’ubukungu bw’igihugu, haba mu mirimo yo mu nzego za Leta, iy’ubucuruzi ndetse n’ubuhinzi.
Nubwo bimeze bityo, inda ziterwa abangavu zishobora gukomeza kuba imbogamizi ku ntego z’igihugu zo kongera uruhare rw’abagore mu iterambere. Abasesenguzi mu bijyanye n’iterambere bavuga ko iyo umukobwa ataye ishuri kubera inda imburagihe, bimubuza kugera ku bushobozi bwo kwiga no kubona akazi keza, bityo bikagabanya uruhare rwe mu bukungu bw’igihe kirekire.
