UNESCO n’Ikigo cyayo gishinzwe igenamigambi ry’uburezi muri Amerika y’Epfo na Caraïbes (UNESCO IIEP) byateguye ibiganiro bibiri mpuzamahanga byahuje abarenga 700, barimo abayobozi, abarimu, abashakashatsi n’abashinzwe politiki z’uburezi baturutse mu bihugu bitandukanye byo muri Amerika y’Epfo na Caraïbes.
Intego yari ukurebera hamwe uko ikoranabuhanga na AI byafasha guteza imbere uburezi burimo bose kandi bufite uburinganire. (UNESCO, 2026)
Muri ibyo biganiro, impuguke zagaragaje ko gutanga mudasobwa, internet cyangwa ibindi bikoresho by’ikoranabuhanga byonyine bidahagije kugira ngo uburezi butere imbere.
Ahubwo basabye ko ibihugu bishyiraho politiki zihamye, amahugurwa y’abarimu ndetse n’uburyo bwo gukurikirana imikoreshereze y’ikoranabuhanga kugira ngo rigire uruhare mu kugabanya ubusumbane mu burezi. (UNESCO, 2026)
Valtencir Mendes, ushinzwe uburezi muri UNESCO ku rwego rw’akarere, yavuze ko kugira ngo ikoranabuhanga rifashe koko abanyeshuri bose, ari ngombwa gukoresha imibare n’amakuru arambuye agaragaza ibibazo bihari, kugira ngo hafatwe ibyemezo bishingiye ku bimenyetso aho gushingira ku bitekerezo gusa. (UNESCO, 2026)
Alejandra Cardini, uyobora UNESCO IIEP muri Amerika y’Epfo na Caraïbes, na we yavuze ko uburezi budaheza budashobora kugerwaho n’amategeko gusa.
Yagize ati, "Icy’ingenzi ni uko ibyemezo bifatirwa ku rwego rwa Leta bigera no mu mashuri, abarimu n’abanyeshuri. Kudaheza bigomba kuba ishingiro rya buri gahunda yose yo gukoresha ikoranabuhanga mu burezi." (UNESCO, 2026)
Impuguke zanasabye ko amashuri yigisha abanyeshuri gukoresha AI n’ikoranabuhanga mu buryo buboneye, banigishwa gutandukanya amakuru y’ukuri n’ay’ibinyoma, gukoresha neza itangazamakuru no kubaka ubushobozi bwo gutekereza byimbitse.
Ibi biganiro byashingiye no kuri raporo ya Global Education Monitoring Report 2026, igaragaza ko isi igifite urugendo rurerure kugira ngo igere ku ntego yo gutanga uburezi bungana kuri bose mbere ya 2030.
Iyo raporo ivuga ko ikoranabuhanga rigomba gukoreshwa nk’igikoresho gifasha kubahiriza uburenganzira bwa buri mwana bwo kwiga, aho kongera ubusumbane hagati y’abafite ubushobozi n’abatabufite. (Global Education Monitoring Report, 2026)
UNESCO isanga ikoranabuhanga n’ubwenge bw’ubukorano bishobora guhindura uburezi ku Isi, ariko bikazakora icyo gihe gusa niba bishyizwe mu bikorwa mu buryo burengera uburinganire no kudaheza.
Impuguke zisaba ibihugu gushora imari mu mahugurwa y’abarimu, gushyiraho amategeko arengera ikoreshwa rya AI no gukoresha ikoranabuhanga mu gufasha abanyeshuri bose kubona amahirwe angana yo kwiga.