Icyo gihe nta muntu wari uzi neza aho umwe mu mijyi ikomeye y’abo baturage wari uherereye. Hari hashize ibinyejana byinshi uwo mujyi wararigaye ndetse hafi y'Isi yose yari yarawibagiwe.
Bingham yageze mu misozi miremire ya Andes, ahura n’abaturage b’aho bamubwira ko hejuru ku musozi hari amatongo ya kera. Nubwo inzira yari igoye kandi yuzuye amashyamba, yemeye gukomeza urugendo.
Ku wa 24 Nyakanga 1911, ageze ku mpinga y'umusozi, yatunguwe no kubona amatongo manini yubatswe mu buryo budasanzwe. Hari amazu, amaterasi y’ubuhinzi, inkuta n'ibindi bikorwa by’ubwubatsi byerekana ko aho hantu higeze kuba umujyi ukomeye cyane.
Uwo mujyi ni wo uzwi uyu munsi ku izina rya Machu Picchu.
Abashakashatsi bemera ko Machu Picchu yubatswe mu kinyejana cya 15 ku ngoma y’umwami Pachacuti, umwe mu bayobozi bakomeye b’Ubwami bw’Abainka.
Igitangaje ni uko igihe Abesipanyoli bigaruriraga ibice byinshi bya Amerika y’Epfo mu kinyejana cya 16, batigeze bamenya aho Machu Picchu yari iherereye. Ibyo byatumye uwo mujyi utangirika nk’indi mijyi myinshi y’Ubwami bw’Abainka.
Nyuma y’ivumburwa rya Hiram Bingham, Machu Picchu yatangiye gukorerwaho ubushakashatsi bwinshi. Amafoto n’inkuru byakwirakwiye ku Isi yose, bituma iba kimwe mu bimenyetso by’amateka bizwi cyane ku Isi.
Uyu munsi, Machu Picchu iri mu hantu hasurwa cyane muri Peru no muri Amerika y’Epfo yose. Buri mwaka yakira ba mukerarugendo baturutse hirya no hino ku Isi baje kureba amateka n’ubuhanga bw’abaturage ba kera.
Mu mwaka wa 1983, UNESCO yashyize Machu Picchu ku rutonde rw’ahantu ndangamateka h’Isi, naho mu 2007 itorwa nk’imwe mu bitangaza birindwi bishya by’Isi.
Inkuru ya Machu Picchu yerekana ko amateka amwe ashobora kumara ibinyejana byinshi yihishe, ariko nyuma akongera kuvumburwa agahinduka umurage w’Isi yose. Igaragaza kandi ko ubushakashatsi n’amatsiko yo kumenya amateka bishobora kuvumbura ibintu bihindura uko abantu basobanukirwa amateka y’Isi.
